Glas o softverskoj industriji Bosne i Hercegovine se čuje i u Vašingtonu
Glas o softverskoj industriji, te osvrt na IT sektor i kako poboljšati njegov pravni okvir u Bosni i Hercegovini, je predstavljen u knjizi Vizija 2020: Reforme u Bosni i Hercegovini – put ka evropskoj budućnosti, a koja je publikovana u Vašingtonu.
Udruženje Bit Alijansa kao vodeće udruženje najvećih softverskih kompanija u Bosni i Hercegovini, ključni je faktor u razvoju IT industrije. Armin Talić, izvršni direktor Bit Alijanse i predstavnici iz kompanije Lanaco koja je članica Bit Alijanse, su u ovoj publikaciji prikazali napredak koji je postignut, istakli ključne nedostatke, izazove i probleme i dali preporuke za unapređenje softverske industrije u BiH.
Ključni izazovi sa kojima se članice udruženja Bit Alijanse, ali i druge IT kompanije u BiH suočavaju, su nedostatak institucionalne podrške i strateških mjera, te prepoznavanje ovog sektora od strane države kao industrijske grane koja može dati ogroman doprinos razvoju ekonomije.
,,Država ne izdvaja sredstva za razvoj IT sektora i zaostaje u pogledu institucionalne podrške. Nedostaje podrška i domaćih kompanija kada se radi o korištenju domaćih softverskih rješenja“, kaže izvršni direktor udruženja Bit Alijanse Armin Talić.
Iako ovom sektoru nedostaje institucionalna podrška, IT kompanije su uspjele razviti respektabilnu industrijsku granu. IT sektor u BiH, prvenstveno softverska industrija, razvio se kao posljedica privatnih IT startup-a, uz doprinos međunarodne dijaspore. Samo u 2015. godini članice Bit Alijanse su ostvarile zaradu od 40 miliona KM, te zaposlile preko 700 visoko kvalificiranih radnika. Prema preliminarnoj analizi Bit Alijanse, godišnji prihod po programskom inžinjeru se kreće između 80.000 i 120.000 KM.
,,Naprimjer, trening za 1.000 novih softverskih inžinjera u Bosni i Hercegovini mogao bi generisati, prvenstveno od izvoza, više od 90 miliona KM godišnje. Sa 12.000 softverskih inžinjera, softverska industrija BiH bi mogla ostvariti preko milijardu KM prihoda i gotovo izjednačiti svoj prihod sa drvnom industrijom“, dodaje Talić.
Dodatni problemi sa kojima se softverska industrija u BiH suočava su nedostatak obrazovanog IT kadra, nerazvijena IT infrastruktura i nedostatak podrške za njen razvoj, te nepovoljno poslovno i zakonodavno okruženje. Uprkos činjenici da IT kompanije Bit Alijanse imaju gotovo neograničene mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta (Career), njihovo dugoročno postojanje je neizvjesno zbog nedovoljnog broja obučenih IT stručnjaka. Čak i sada se često suočavaju s odbacivanjem izuzetno unosnih poslovnih prilika zbog nedostatka radne snage i odliva mozgova.
,,Zemlja direktno gubi milione KM godišnje. Loša je obrazovna infrastruktura u odnosu na druge zemlje. Nedostaje praktičnih obuka za rad IT stručnjaka kako bi se zadržao korak s vremenom i izuzetno brzim razvojem novih tehnologija“, zaključuje Talić.
Zbog loše IT infrastrukture i nedostatka podrške za njen razvoj, BiH se nalazi na samom dnu ljestvice kada se ulaže u istraživanja i razvoj. BiH troši jedva 0,04 posto BDP-a na IT sektor, dok je svjetski prosjek 2,7 posto. U BiH postoji samo jedan tehnološki park. Nasuprot tome, Njemačka je 1992. godine imala 32 tehnološka parka. Samo Berlin ima 10.000 IT kompanija koje ostvaruju prihod koji premašuje 26 milijardi KM, što je gotovo jednako ukupnom bosanskohercegovačkom GDP-u.
Nedostatak softverskih inžinjera u svijetu danas iznosi 2 miliona i taj broj konstantno raste. Bosna i Hercegovina ima potencijal za obuku 25.000 softverskih inžinjera. Tako bi softverska industrija u Bosni i Hercegovini, s godišnjim prihodom od 2.250.000 KM, postala najmoćnija industrija BiH i pokretač ekonomskog razvoja zemlje, navodi se u publikaciji.
