Bosna i Hercegovina ne posjeduje jedinstveni okvir za razvoj digitalnog sistema
31.05.2023.godine
U doba digitalizacije, tehnologija ima moć da preoblikuje industriju, društvo i gospodarstvo. Digitalna transformacija je ključna za otvaranje nebrojenih novih mogućnosti, povećanje efikasnosti i podsticanje inovacija u različitim sektorima. S ciljem podrške Bosni i Hercegovini na putu ka digitalizaciji, Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) krajem mjeseca maja u Sarajevu na konferenciji “USAID predstavlja: Digitalizacija za razvoj – ponovno pokretanje digitalnog ekosustava Bosne i Hercegovine” predstavila je Analizu sadašnjeg digitalnog sistema u BiH.
Više od 200 ključnih aktera se okupilo na događaju kako bi predstavili korake potrebne u Bosni i Hercegovini kako bi se iskoristile prednosti koje donosi digitalizacija za građane BiH. Nakon prezentacije rezultata Analize digitalnog ekosustava za BiH, održana je panel diskusija sa vodećim stručnjacima i predstavnicima vlasti o raznim temama vezanim za digitalizaciju. Robert Lopez, glavni direktor Misije USAID-a u BiH, sudjelovala je u prvom panelu “Digitalno društvo 2030.” zajedno s Iridom Varatanović iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Kenanom Karčićem iz Udruženja banaka BiH, Sašom Mrdovićem, profesorom na Univerzitetu u Sarajevu i Damirom Maglajlićem, izvršnim direktorom Bit Alijanse.
USAID-ova Analiza digitalnog ekosistema BiH (DECA) sprovedena je od decembra 2021. do juna 2022. godine i identificira jedinstvene prilike za razvoj, ali i potencijalne rizike u digitalnom sistemu BiH. DECA je obuhvatila širok raspon tema u okviru tri stuba digitalizacije: digitalne infrastrukture, prava i upravljanja digitalnim društvom te digitalne ekonomije.
Ispitivanje je ukazalo na to da je BiH dobro povezana putem interneta, ali da ima najviše cijene internetskih usluga u regiji. Također, utvrđen je da kako nedostatak državne strategije za bežični pristup usporava daljnji razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije, tako i da ne postoji sveobuhvatan okvir koji bi regulirao prava građana i pristup digitalnoj tehnologiji, te da institucije vlasti neefikasno koriste digitalne tehnologije.
Općenito, postoji nizak nivo medijske pismenosti u zemlji, što znači da građani nemaju potrebno znanje za kritičku analizu informacija koje se pružaju putem interneta. Osim toga, 28 posto škola u BiH nema pristup internetu. Na konferenciji je istaknuto da potrošači često ne vjeruju digitalnim uslugama u BiH i nedostaje im znanje o korištenju usluga e-trgovine, kao što su internetsko bankarstvo i online kupovina. To usporava usvajanje tehnologije koja bi mogla potaknuti gospodarski razvoj.
Na temelju ovih rezultata, Analiza USAID preporučuje suradnju svih aktera u razvoju jedinstvene politike i strategije za upravljanje i ulaganje u digitalni ekostistem. Cilj je poticanje inovacija, jačanje kibernetičke sigurnosti i pružanje boljeg obrazovanja građanima.
“Digitalna transformacija ima ogroman potencijal za poboljšanje života građana i poticanje privrednog rasta. Moramo djelovati odlučno i zajedno kako bismo osigurali da Bosna i Hercegovina bude dijelom digitalne revolucije i iskoristi sve prednosti koje nam pruža moderna tehnologija. Stoga pozivam sve relevantne aktere, uključujući vladu, obrazovne institucije, privatni sektor i organizacije civilnog društva, da zajedno sarađujemo na putu digitalizacije bosanskohercegovačkog društva. “ – poručio je Maglajlić.
Izvor: Dnevni Avaz i FENA
