Inicijativa

Cilj inicijative BIT Alijanse „Softverska industrija – strateška grana bh. privrede“ je pokrenuti donošenje institucionalnih strateških rješenja za ključne nedostatke, izazove i probleme u razvoju softverske industrije u BiH.

Inicijativa za strateško jačanje softverske industrije u Bosni i Hercegovini

SOFTVERSKA INDUSTRIJA – STRATEŠKA GRANA BH. PRIVREDE

 

O BIT ALIJANSI

BIT Alijansa je vodeća asocijacija kompanija softverske industrije u Bosni i Hercegovini, čije članice dolaze iz reda najznačajnijih u sektoru informacionih tehnologija u našoj zemlji. Sve kompanije-članice izvozno su orijentisane, s gotovo 40 miliona KM zabilježenog izvoza samo u 2015. godini, te s približno 700 zaposlenih, uglavnom visokokvalificiranih radnika. Procjene su da u BiH trenutno radi između 2.500 do 3.500 programera.

 

Projekcija ekonomskog potencija razvoja softverske industrije u BiH

 

Prema preliminarnoj analizi BIT Alijanse, godišnji prihod po softver-inženjeru iznosi između 80.000 i 120.000 KM. Ilustracije radi, obrazovanjem 1.000 novih softver-inženjera Bosna i Hercegovina mogla bi prihodovati, primarno iz izvoza, više od 90 miliona KM godišnje. S 12.000 softver-inžinjera, bh. softverska industrija ostvarila bi više od milijardu KM prihoda i gotovo bi se izjednačila s izvozom trenutno najjače privredne grane u BiH, drvnom industrijom. Komparacije radi, u gradu Temišvaru (Rumunija), koji je po broju stanovnika približan glavnom gradu BiH Sarajevu, obrazovni sistem godišnje edukuje 7.000 softver-stručnjaka. Rumunija će do 2020. godine imati 300.000 IT-kadrova, a trenutni deficit softver-inženjera u svijetu trenutno broji do 2 miliona i ta brojka se povećava svake godine.

BIT Alijansa smatra da Bosna i Hercegovina ima potencijal da usmjeri društvenu energiju na cilj obrazovanja 25.000 softver-inženjera čime bi softverska industrija u BiH sa prilivom od 2 milijarde i 250 miliona KM prihoda godišnje postala najjača bh. industrija i motor razvoja cijele Bosne i Hercegovine. Potrebna ulaganja za ostvarenje ovog cilja se odnose uglavnom na obrazovanje kadra.

Strukovna udruženja IT kompanija, poput BIT Alijanse, nezaobilazan su faktor razvoja u zemljama rastućih IT industrija. U Hrvatskoj je aktivna Udruga softverskih izvoznika CISEx, u Srbiji je veoma aktivan Vojvođanski ICT klaster, u Bugarskoj nekoliko organizacija koje provode specifične djelatnosti koje doprinose razvoju IT industrije, od kojih su neke osnovane i aktivne još od 2001. godine.

 

Dosadašnji razvoj softverske industrije u BiH nije rezultat strateških mjera institucija vlasti, kakav je slučaj, recimo, u Rumuniji i Bugarskoj, koje bilježe pravu ekspanziju u razvoju IT sektora. IT sektor u BiH, a primarno softversku industriju, koristeći priliku velike potražnje IT usluga na svjetskom tržištu, razvila je preduzetnička inicijativa privatnih IT kompanija, s posebnim doprinosom bh. dijaspore. One su kroz svoje napore za opstanak na tržištu i razvoj, i pored izostanka institucionalne podrške (zakonske, budžetske i sl.), uspjele razviti ozbiljnu industrijsku granu u BiH. Međutim, dalji rast i razvoj softverske industrije u BiH nije moguć bez sistemske institucionalne podrške.

IT kompanije u gruboj podjeli dijele se na firme koje su bazirane na hardver i firme koje se bave razvojem softvera. BiH nema razvijenu proizvodnju hardver-komponenti, kompanije se, iako broje veliki broj zaposlenih, uglavnom bave njihovom distribucijom. Što se tiče proizvođača softvera, i oni se ugrubo mogu podijeliti u dvije grupe: jedna koja na tržištu nastupa s vlastitim softverskim rješenjima i ima umjeren trend rasta, te druga koju karakterizira „outsourcing“(posao po narudžbi inostranih kompanija) i u kojoj se razvijaju najsavremenije softverske aplikacije, između ostalog, i za najveće i najuspješnije internacionalne kompanije koje su lideri tehnološkog razvoja u svijetu. Ova druga grupa čije se poslovanje temelji na „outsourcingu“, bilježi ogromnu ekspanziju razvoja.

Članice BIT Alijanse spadaju u obje grupe kompanija, i one koje razvijaju vlastite softvere i one koje vrše usluge programiranja za strane kompanije (outsourcing), što je trenutno najperspektivniji segment IT-djelatnosti i mogućnost za brzi rast i masovno zapošljavanje kvalitetnog kadra, s obzirom na nezasite potrebe razvijenih svjetskih tržišta.

 

Inicijativa BIT Alijanse „Softverska industrija – strateška grana bh. privrede“ želi pokrenuti donošenje institucionalnih strateških rješenja za ključne nedostatke, izazove i probleme u razvoju softverske industrije u BiH, koji se mogu sažeti u nekoliko ključnih grupa:

  • nedostatak obrazovanih IT-kadrova i trend njihovog daljnjeg smanjivanja,
  • nerazvijena IT infrastruktura i nedostatak poticaja razvoju,
  • nepovoljno poslovno (zakonodavno) okruženje za poslovanje i rast softverske industrije.

 

TRENUTNO STANJE

Nedostatak IT-kadrova

I pored toga što postojeće bh. kompanije imaju gotovo neograničen potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, njihov dugoročni opstanak je upitan zbog nedovoljnog broja školovanih kadrova. One, već sada, odbijaju izuzetno unosne poslove zbog ograničenosti u radnoj snazi, čime i država direktno gubi višemilionske iznose na godišnjem nivou. Bosna i Hercegovina dijeli sudbinu zemalja regiona u kontekstu izraženog trenda odliva IT-kadrova u inostranstvo.

Međutim, problem za BiH je još izraženiji s obzirom na slabost obrazovne infrastrukture i obučenost nastavnog kadra da nadomjesti odlazaće kadrove, u odnosu na obrazovne sisteme u susjednim zemljama, koje u značajno većoj mjeri proizvodi IT-struku. Pored toga, evidentan je i nedostatak praktičnog rada tokom obrazovanja IT-kadrova, u skladu s aktuelnim kretanjima i izuzetno brzom razvoju novih tehnologija. Stoga i onaj mali broj IT-kadrova koji obrazovni sistem u BiH proizvede iziskuje dodatnu edukaciju i usavršavanje. Trenutno, to je najveći problem softverske industrije u BiH, koji može ne samo zaustaviti njen dalji razvoj već i učiniti da sektor stagnira, čak i da se znatno smanji. Zamjena za izgubljeni kadar ne postoji na tržištu rada u BiH niti u zemljama regiona, nedostajuću radnu snagu potrebno je ‘proizvesti’.

I druga dva navedena problema ili izazova IT industrije, slaba infrastruktura i nepovoljan zakonski okvir direktno i indirektno se reflektuju na problem broj jedan: nedostatak IT kadrova.

Slaba IT-infrastruktura i nedostatak poticaja razvoju

Bosna i Hercegovina je na dnu svjetske ljestvice po ulaganju istraživanja i razvoj (0,04% BDP-a, svjetski prosjek je 2,7% od BDP-a). Međutim, firme softverske industrije i u tom segmentu daju značajan doprinos, godišnje izdvajajući i do 10% prihoda za istraživanja i razvoja novih proizvoda i usluga, pored činjenice da IT-kompanije same ulažu značajne resurse i u edukaciju svojih kadrova. Glavni grad BiH Sarajevo trenutno nema nijedan tehnološki park. Banjaluka i Mostar imaju po jedan. Njemačka je, naprimjer, još 1992. godine imala 32 tehnološka parka. Kao rezultat planiranog razvoja, samo Berlin danas broji oko 10.000 IT kompanija koje ostvaruju prihod od preko 26 milijardi KM, gotovo kao ukupan BDP Bosne i Hercegovine, zapošljavajući blizu 100.000 osoba. Vrlo razvijene tehnološke parkove u regionu imaju Ljubljana i Zagreb, osnovane još devedesetih godina. Danas Tehnološki park Ljubljana uključuje više od 300 kompanija s više od 1.500 zaposlenih, od kojih većina dolazi iz IT sektora.

Državni fondovi za poticaj razvoja IT sektora ne postoje, niti su u prethodnom periodu neke od IT kompanija bile u mogućnosti aplicirati za razvojna sredstva. Evidentan je i izostanak podrške domaćih kompanija (uglavnom s većinskim državnim vlasništvom) kroz korištenje domaćih softverskih rješenja. S druge strane, primjeri uspješne dugoročne saradnje mogu se naći u odnosu privrede s IT sektorom, recimo u sektoru finansijskih usluga, u kojem domaće IT kompanije kreiraju i implementiraju specijalizirane proizvode. U BiH do danas nije ostvaren značajniji napredak u implementaciji e-servisa u javnom sektoru, pa domaći IT sektor još nije dobio priliku za značajniji vlastiti razvoj putem takvih angažmana.

 

Nepovoljan zakonski okvir i uvjeti poslovanja

U Bosni i Hercegovini uočava se nedostatak razumijevanja ogromnog potencijala softverske industrije, kako u nadležnim institucijama vlasti u BiH tako i u široj javnosti. Rezultat toga je izostanak strateške podrške razvoju IT sektora i softverske industrije, kako u poređenju sa razvijenim zemljama tako i sa zemljama u okruženju, za kojim značajno zaostajemo u smislu institucionalne podrške IT-u. Ranije aktivnosti institucija vlasti BiH (politika, strategija i akcioni plan za razvoj informacijskog društva u BiH 2004-2010), iako su zastarjeli i njihova implementacija nije bila na željenom i potrebnom nivou, napravile su određene pomake u široj informatizaciji društva, ali ne i u kontekstu podrške razvoju softverske industrije. Pored nedostatka strateških dokumenata, a vjerovatno dijelom i kao posljedica tog nedostatka, izostalo je i donošenje zakona koji regulira IT-oblast, zatim uspostavljanje samostalne nadležne institucije, nepostojanje usmjerenih olakšica za poslovanje, nepostojanje fonda za podršku i sl., ukratko – neprepoznavanje softverske industrije kao strateške grane industrije. Čak su i informacije institucija napravljene sa svrhom privlačenja stranih ulaganja zastarjele i daju pogršne smjernice investitorima. Ohrabrujuće je da novi strateški dokument na nivou BiH (Politika razvoja informacionog društva BiH, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH), koji je u fazi nacrta i u procesu usvajanja, softversku industriju prepoznaje kao zaseban segment IT-sektora, dajući mu na značaju.

Danas, u novim okolnostima usljed izuzetno brzog razvoja informacionih tehnologija u svijetu i promjenama na globalnom tržištu, za razvoj softverske industrije neophodan je konkretniji i odlučniji institucionalni pristup. Odlučniji pristup u strateškoj podršci softverskoj industriji u zemljama regiona učinio je ovu industriju znatno razvijenijom nego kod nas. Na primjer, kada je riječ o izvozu usluga informacionih tehnologija u kontekstu učešća u ukupnom izvozu, trenutno su sve zemlje okruženja bolje pozicionirane od BiH, koja na svjetskoj ljestvici zauzima 77. mjesto (Rumunija 18., Albanija 21., Srbija 26., Makedonija 37., Bugarska 41., Crna Gora 45., Hrvatska 50). Osim prema stepenu korištenja interneta, BiH je u svim ostalim aspektima IT-a rangirana slabije od drugih zemalja regiona. Najveći zaostatak u rangiranju u odnosu na zemlje regiona BiH ima u upravo u kvaliteti obrazovanja u IT-u i podršci nadležnih institucija.

PREDNOSTI I POTENCIJALI SOFTVERSKE INDUSTRIJE I PRIMJERI DRUGIH ZEMALJA

Softverska industrija već sada ima značajno učešće u ukupnom bruto domaćem proizvodu BiH. Premda se po ukupnom izvozu ne može porediti s granama privrede poput namjenske ili drvne industrije koja bilježi izvoz preko milijardu KM, u prednosti je nad ostalim granama industrije po više osnova: po kvaliteti radnih mjesta i visokim platama (50% većom od prosječne plate), činjenici da nije značajan uvoznik, da proizvodi „ekološki čiste proizvode“, bilježi najbrži rast izvoza, prihoda i zaposlenih, zahtijeva manja početna ulaganja za osnivanje i razvoj i otvaranja novih radnih mjesta. Značajna je i po ulozi u smanjenju “odliva mozgova”, te činjenici da novonastala radna mjesta u ovoj industriji ne ugrožavaju razvoj i poslovanje manjih srodnih firmi, kakav je često slučaj u drugim granama privrede.

Pored pobrojanih prednosti nad ostalim industrijama, IT-kompanije i njihova softverska rješenja neizostavna su poluga svakom ozbiljnijem razvoju svih drugih industrija. Prema istraživanjima, mala i srednja preduzeća koja koriste inovativne tehnologije povećavaju prihode 15% brže i otvaraju radna mjesta gotovo dvostruko brže u odnosu na konkurenciju. Također, vrijednost softverske industrije je i u tome što 60-70% njene radne snage u BiH čine mladi kadrovi do 35 godina starosti.

Iako ne velika, softverska industrija u BiH je napredna i vrlo konkurentna na svjetskom tržištu (za outsourcing). Iskustvo dugogodišnjeg rada za američko tržište, na kojem se u razvijaju i primjenju najnovije IT tehnologije, koje naknadno dolaze u Evropu i druge dijelove svijeta – zahvaljujući toj poslovnoj saradnji s firmama iz SAD-a, bh. IT-inžinjeri su po znanju, vještini, iskustvu i uvidu u savremene trendove često ispred kolega u drugim evropskim državama. Uz to, riječ je o djelatnosti koja za kojom postoji najveća potražnja na svjetskom tržištu i koja ima trend dugoročnog kontinuiranog rasta. U prilog tome govore podaci da je u zadnjih nekoliko godina, rast prihoda softverskih kompanija u BiH kretao od 200% do čak 1.400%, a rast u broju zaposlenih i do gotovo 600%.

Slični trendovi bilježe se i u zemljama regiona, a neke od novih članica EU, poput Rumunije (u kojoj je softverska industrija treća na listi industrija s najvećim izvozom), uspjele su svoju softversku industriju podići na nivo najperspektivnije grane industrije u cjelokupnoj privredi i najboljeg biznis-promotora svoje zemlje. U susjednoj Srbiji izvoz softvera pretekao je izvoz čak i tradicionalnih izvoznih proizvoda, poput maline i kukuruza, sa zabilježenim izvozim u 2015. godini od preko 580 miliona eura. U Hrvatskoj 1% ukupne radne snage radi u proizvodnji softvera, više od 12.000 zaposlenih, koliko ih broji softverska industrija.

PRAVAC AKCIJE                 

BIT Alijansa je već provela niz projekata s ciljem odgovora pojašnjenim izazovima s kojim se susreće softverska industrija. Između ostalog, organizovan je šestomjesečni stručni edukacijski program „BIT Camp“, kroz koji je proizvedeno novih 50 programera, koji su nakon obuke zaposleni u kompanijama-članicama. „BIT Camp“ je pokazao da je putem intenzivnog obrazovnog programa moguće u roku od šest mjeseci uraditi učinkovitu prekvalifikaciju drugih zanimanja, poput politologa, ekonomista ili pravnika, u IT specijaliste odmah zapošljive u IT industriji. Međutim, visoki troškovi edukacije i izostanak subvencija i podrške pri zapošljavanju su zaustavili dalju implementaciju ovog projekta. Za sistemska rješenja neophodno je učešće državnih institucija, kroz sveobuhvatan strateški pristup.

Cilj Inicijative BIT Alijanse je postići da se softverska industrija tretira zasebnom strategijom razvoja ili posebnim dijelom strateškog dokumenta za razvoj informacijskog društva na nivou BiH, zbog specifičnosti potreba njenog razvoja, a u skladu s dobrim praksama u zemljama svijeta i regiona. Držimo značajnim da će se preciznije opredjeljenje državnog nivoa vlasti za podršku softverskoj industriji pozitivno reflektovati na sve strategije razvoja IT-sektora na nižim nivoima vlasti.

Uvažavajući nadležnosti institucija vlasti u BiH, BIT Alijansa smatra neophodnim javno opredjeljenje državnog nivoa vlast za podršku razvoju softverske idustrije u BiH kao strateške. Javnim manifestom (kroz tematske sjednice, specijalizirane javne događaje i sl.) ohrabrila bi se daljnja ulaganja i investicije domaćih IT-kompanija u razvoj poslovanja, ali i informisala i animirala šira domaća i međunarodna javnost da je softverska industrija budućnost privrednog razvoja i zapošljavnaja u BiH.

Iako primarne nadležnosti za promociju i strateški razvoj IT-sektora ima Ministarstvo za komunikacije i promet BiH, s obzirom na glavne odlike i trenutne trendove izvoza softverske industrije, neophodno je učešće i doprinos i drugih institucija, prvenstveno Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH te Ministarstva vanjskih poslova BiH. Pozitivna praksa u državama regiona je jak angažman državnih agencija za promociju stranih investicija na promociji domaćeg IT sektora i njegovih mogućnosti i potencijala, kroz objave i promocije listi IT kompanija, izdavanje brošura s preciznim informacijama i dr.

Nažalost, u BiH su objavljene informacije, pored toga što su malobrojne, zastarjele te daju pogrešne smjernice, s obzirom da se situacija na IT-tržištu u proteklih nekoliko godina drastično izmijenila posebno u smislu dostupnosti stručne radne snage. Smatramo da bi značajno bilo i uključivanje Agencije za statistiku BiH, koja bi u svoje redovne aktivnosti i izvještaje trebala uvrstiti prikupljanje i objavljivanje statističkih pokazatelja koji se odnose na IT industriju. Uz sve, a u skladu s ranijim strateškim opredjeljenjima vlasti BiH, potrebno je raditi u pravcu uspostavljanja specifično nadležne agencije za informaciono društvo BiH, s ingerencijama za aktivno učešće u razvoju softverske industrije.

U operativnom smislu, naredni koraci koji bi uslijedili nakon donošenja strateških dokumenata –  a obuhvatile bi ih strategije i akcioni planovi na svim nivoima vlasti – trebali bi tretirati podršku startapima (finansijski poticaji i edukacija, podrška IT klasterima, izgradnja IT parkova i sl.), zatim uvođenje poreskih i drugih olakšica za kompanije koje ulažu u istraživanje i razvoj, subvencije za troškove nastupa na stranim tržištima i sajmovima, unapređenje zakonskog okvira, te – što držimo ključnim – unapređenje obrazovanja u širem smislu: revidiranje plana i programa osnovnih i srednjih škola i fakulteta prema potrebama IT industrije, povećanje broja studenata na tehničkim fakultetima, prekvalifikacija kadra na biroima za zapošljavanje, unapređenje politika stipendiranja, informatizaciju ukupne nastave u okviru koji je moguć, te kontinuirano osposobljavanje nastavnika informatike zbog brzine razvoja tehnologije i promjena na tržištu. Neophodan je i razvoj neformalnog obrazovanja, širenje neformalne IT edukacije, online IT edukacije i profesionalne nadogradnje.

U naredne četiri godine, do 2020. godine, Evropska unija kroz svoje fondove planira za razvoj digitalne infrastrukture usmjeriti gotovo 50 milijardi Eura, što može biti prilika i za Bosnu i Hercegovinu.

BIT Alijansa ovom inicijativom ne radi samo na identifikaciji problema i predlaganju adekvatnih rješenja, već se u punom kapacitetu želi ponuditi za saradnju s nadležnim institucijama vlasti, kako na nivou BiH tako i na drugim nivoima, za konkretan doprinos u realizaciji svih planova i aktivnosti koje se predvide budućim politikama, strategijama i akcionim planovima za razvoj softverske industrije u BiH.

 

 

 

Pratite sve novosti i događaje.
Prijavite se na naš newsletter.

Prijava